Vitamin B1(Tiamin)
Pripada skupini vitamina topljivih u vodi kao i svi vitamini B skupine.Vitamin B1 organska je molekula sa koenzimskim djelovanjem.
Nalazi se u raznim namirnicama, neljuštenim žitaricama, kvascu, mlijeku,
mesu,
voću, povrću i orašastim plodovima.
voću, povrću i orašastim plodovima.
Dnevne
potrebe odrasle osobe iznose 1,4mg B1 vitamina.Bolju iskoristivost tiamina postižemo balansiranom prehranom,obzirom da u mesu i mljijeku nalazimo enzim koji poboljšava njegovu apsorpciju dok se pak u nekim ribama nalazi enzim koji ga razgrađuje što je posebno uočljivo u kulturama koje konzumiraju veće količine ribe napose slatkovodne.Alkohol usporava apsorpciju vitamina B1,razgrađuje se i duljim kuhanjem a povećane su potrebe i uz konzumaciju slatke hrane,prisutnost celuloze u crijevima povećava njegovu sintezu.Veća količina od organizmu potrebne izlučuje se urinom.
Veću potrebu za vitaminom B1 imaju alkoholičari, želučani i jetreni bolesnici, pri dugotrajnijim infekcijama i stresu.
Nedostak vitamina B1 izaziva: bolest beri – beri, smetnje u
rastu, neurološke poremećaje, umor, pad tjelesne težine, usporenje
refleksa, mentalne i psihičke smetnje,slabljenje mišića,srčane smetnje.
Vitamin B2(Riboflavin)
U organizmu sudjeluje u osnovnim
reakcijama metabolizma, pa ga nalazimo u svakoj stanici.Vitamin B2 nalazimo u jetri, bubregu, ribama, jajima, mlijeku, siru, zelenom
povrću. Dnevne potrebe za vitaminom B2 uglavnom ovise o unosu energetski bogatih namirnica.Dnevne
potrebe odraslog čovjeka iznose 1,6 mg. Ariboflavinoza,kronični nedostatak vitamina B2 pojavljuje se u ljudi s
nepravilnom prehranom a očituje se atrofijom sluznica,peckanjem i crvenilom istih,izbrazdanošću jezika,usporenjem rasta i razvoja te padom fertiliteta.Povećanu potrebu za ovim vitaminom imaju trudnice i dojilje.
Niacin
Nikotinska kiselina (B3). U vodi topiv vitamin. Nalazimo ga u,meso,iznutricama, jaju, mlijeku, ribi, krumpiru,
zelenom i povrću. Brzo se resorbira iz crijevnoga trakta a i dio crijevnih bakterija je u mogućnosti sintetizirati niacin.
Dnevne
potrebe iznose oko 18 mg. U
organizmu niacin može nastati i iz aminokiseline triptofana unesenog hranom. Za pretvorbu triptofana u niacin potrebni su vitamini B1,
B2 i B6.
Manjak niacina uzrokuje pelagru t promjene u probavnom traktu ,stomatitis,
enteritis i proljev.
Dnevna potreba je maksimalno 35 mg.
Vitamin B6
Vitamin
B6 kao i ostali vitamini B skupine topiv je u vodi te objedinjuje nekoliko spojeva( piridoksol, piridoksal i piridoksamin). Svi oblici nalaze se u većini namirnica biljnog i životinjskog porijekla a u manjim količinam sintetiziraju ga i bakterije u crijevima.Nakon apsorpcije iz hrane u jetri prelazi u aktivne metabolite a viškovi se razgrađuju i izlučuju urinom.
Piridoksal katalizira metabolizam
aminokiselina te sudjeluje u metabolizmu triptofana ,bitan je za sintezu proteina.
Dnevne
potrebe odraslog čovjeka iznose 2,0 mg. Znaci nedostatka B6 vitamina su su kožne lezije, anemije, promjene u središnjem živčanom
sustavu.
Uzimanje većih količina vitamina B6 je relativno sigurno premda su zabilježeni slučajevi neurotoksičnosti pri dozama oko 200mg.
Biotin
Znan još i kao vitamin H topljiv je u vodi . Nalazi se u mesu napose peradi,voću i povrću.Brzo se iskorištava iz probavnog trakta a dio i sintetiziraju bakterije crijevne flore.
Sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelančevina.
Nedostatak
izaziva promjene na koži i kosi.Jedna od bjelančevina iz sirovih jaja inaktivira biotin te takve osobe mogu imati njegov nedostatak.Biotin sudjeluje u sintezi triptofana i niacina.
Dnevne potrebe iznose 150 µg, do maksimalnih 300 µg.
Pantotenska kiselina (vitamin B5)
U Namirnicama je nalazimo kao slobodnou i u vezanu.
Nalazi se gotovo u svim namirnicama.
Pantotenska
kiselina brzo se i potpuno apsorbira iz probavnog trakta.
Ulazi u sastav koenzima koji su nužni za iskorištavanje ugljikohidrata i masti.
Ulazi u sastav koenzima koji su nužni za iskorištavanje ugljikohidrata i masti.
Preporučeni dnevni unos za je 6 mg. S obzirom na široku dostupnost u namirnicama njen nedostatak je vrlo rijedak.a uzrokovan je najčešće zbog problema sa apsorpcijom.Znaci manjka su neurovegetativne smetnje,
kardiovaskularni poremećaji, probavni poremećaji, osjetljivost na
infekcije.
Folna kiselina
Folna
kiselina (vitamin B9) derivat je pteridina. U namirnicama folne kiseline ima u najviše u jetri,
bubrezima, zelenom povrću, kvascu i orasima.Iskorištavanje i apsorpcija najviše se zbiva na sluznici dvanaesnika.
Metaboliti folne kiseline bitni su za sintezu DNK ,eritropoezu(stvaranje eritrocita,leukocita i trombocita).
Dnevne
potrebe za folnom kiselinom su 150 – 200 µg. Hranom se
dnevno unese oko 500 – 700 µg folata, ali se resorbira oko 50 – 200 µg.
Nedostatk folne kiseline očituje se kao megaloblastična
anemija, nedostatak može nastati zbog
siromašne prehrane.
Cijanokobalamin
Vitamin B12 u vodi je topljiv vitamin. B12 je jedini prirodni spoj koji sadržava kobalt.Vitamin B12 nalazi se u ribama, plodovima mora, žumanjaku, mlijeku i sirevima.
Hranom
unesen vitamin B12 oslobađa se u želucu i dvanaesniku te se resorbira i u organzmu pregrađuje u dva spoja nužna za sintezu aminokiselina. Nužan je za normalan rast i prehranu
svih stanica. Višak vitamina pohranjuje se u jetri.
Preporučene dnevne doze za odraslu osobu iznose 1 µg. Nedostatak vitamina B12 je rijedak i češći je u vegetarijanaca.
Nedostatak se manifestira hematološkim, probavnim i neurološkim poremećajima.
Nema komentara:
Objavi komentar