Povišeni Tlak

Povišeni krvni tlak

Visoki krvni tlak (hipertenzija)  stanje je  bez znakova bolesti pri kojem nenormalno visoki tlak u arterijama povećava rizik nastanka problema kao što su moždani udar, zatajenje srca, srčani udar i oštećenje bubrega.

Povišeni krvni tlak nazivamo još i  “tihi ubojica”, jer obično dugi niz godina ne izaziva tegobe dok ne dovede do oštećenja drugih organa(bubrezi,oči...). 

Stručna medicinska društva su na temelju dugogodišnjih studija i stečenih znanja donijela smjernice po kojima se povišeni krvni tlak smatra onaj koji u mirovanju iznosi 140/90 mm Hg ili više.

Uzroci

Kod većine ljudi uzrok je nepoznat i to zovemo  esencijalna ili primarna hipertenzija,mnoge promjene na srcu i krvnim žilama vjerojatno doprinose povećanju krvnog tlaka.

Ukoliko znamo uzrok tada to stanje nazivamo sekundarna hipertenzija a najčešće ju izazivaju bubrežne te hormonalne promjene. 

Debljina , sjedeći način života, stres, alkohol ili  slana hrana najčešći su činioci koji doprinose razvoju povišnog krvnog tlaka osobito ako postoji nasljedna sklonost mogu imati značajnu ulogu u nastanku povišenog krvnog tlaka, posebno u osoba s nasljednom sklonošću.

Znakovi povišenog tlaka

Povišeni krvni tlak uglavnom ne uzrokuje simptome, premda se istodobno mogu pojaviti neki simptomi za koje uglavnom opća populacija vjeruje da su izazvani povišenim krvnim tlakom: glavobolja, krvarenje iz nosa, vrtoglavica, crvenilo lica i zamor,što je uglavnom slučajno ali je činjenica da i ljudi sa povišenim krvnim tlakom iste mogu imati. 

Dijagnoza

Krvni tlak mjerimo nakon što se osoba 5-10 minuta odmorila od svakodnevnih aktivnosti,najtočnije na lijevoj nadlaktici,koju stisnemo manžetom te se slušalicom nad lakatnom jamom osluškujemo puls prolaza. Vrijednosti tlaka od 140/90 mm Hg ili više smatraju se povišenima, dijagnozu ne postavljamo na temelju jednog mjerenja.Ponekad i nekoliko mjerenja nije dostatno da se odlučimo za primjenu lijekova.

Liječenje

Povišeni krvni tlak NIJE izlječiva bolest,ako ju možemo uopće smatrati bolešću,ali današnjim lijekovima i naučenim mjerama koje možete saznati od svog liječnika ili ljekarnika obuzdavamo povišeni krvni tlak i njegov štetan učinak na ostale organe(oči,bubrege,krvne žile,srce itd).
U liječenju,pogotovo umjereno povišenog tlaka,započinjemo promjenom životnog stila,smanjenjem unosa soli i masnoća životinjskog porijekla,redukcijom tjelesne težine te prestankom pušenja,povremeno konzumiranje magnezija,konzumacijom više ribljih obroka i kvalitetnog maslinovog ulja.

Ponekad su i te mjere dostatne da dulji niz godina postignemo zadovoljavajuće rezultate koji umanjuju rizike,no ne postignemo li zadovoljavajuće ciljeve trebalo bi konzultirati liječnika koji će vam uvesti neki od danas stvarno šitoke palete lijekova.Moguće početne nuspojave,koje su uglavnom blage,nisu ozbiljne i uglavnom prolaze moguće je očekivati,međutim kako je izbor lijekova stvarno velik gotovo je sigurno da ćete u suradni sa liječnikom pronaći pravi lijek i dozu za vas.
Treba napomenuti da nikada nije rano za početak regulacije krvnog tlaka jer time umanjujemo već navedene posljedice,s tim da je ženska populacija u mlađoj i srednjoj dobi nešto manje izložena rizicima koji se u 50 i 60 godinama života izjednačuju sa muškom populacijom.
Dakle još jednom potsjetnik: 1 mjera- promjena stila života (pretilost,slana hrana,neaktivnost,pušenje).

Vitamin D

Vitamin D ili kalciferol pripada skupini vitamina topljivih u mastima,obzirom na steroidnu strukturu i biološku aktivnost prikladnije ga je svrstati u hormone. U suradnji sa hormonom paratireoidne žlijezde,parat hormonom,regulira promet kalcija u organizmu.Važnost D vitamina uočena je kada se njegov nedostatak doveo u vezu sa koštanim deformitetima i krhkim kostima koje su se spriječavale dodavanjem ulja koja obiluju D vitaminom(riblje ulje). 

Vitamin D je zapravo skupina od  7 vitamina koji se suptilno razlikuju u strukturi,ali se u svakodnevnici pod pojmom vitamin D misli na D3 i D2.

Vitamin D stvara se u koži pod djelovanjem UV zraka iz svojih preteča za što je dovoljno kratko izlaganje suncu u trajanju od 15-20 min i to manjeg dijela tijela(lice,ruke) koje omogućuje sintezu dovoljne dnevne količine D vitamina,isti se može unijeti i hranom (riba,meso,mlijeko,jaja).

Dnevna potreba za odraslu osobu iznosi 5-10  μg.Osnovna uloga D vitamina je regulacija razine kalcija i fosfata,čiji nedostatak nazivamo hipokalcemijom ili hipofosfatemijom.

Posljedice takvih stanja mogu biti slabost mišića,bolovi u kostima,spontani prijelomi lošom kvalitetom zubiju

Nove studije pokazuju  da D vitamin igra bitnu ulogu u ukupnom imunitetu organizma(kao stimulator T-limfocita),zatim kao modulator aktivnosti imunološkog sustava(vrlo bitno za cijeli niz autoimunih bolesti),tj kao modulator više od 2000 gena koji sudjeluju u regulaciji zaštitnih mehanizama a pružaju zaštitu od npr.(tumora,dijabetesa i sličnih autoimunih bolesti).

Danas je nedvojbeno dokazana posvemašnja korist vitamina D,premda su istraživanja čini se još uvijek u začetku.

Vitamini B skupine (B kompleks)

Vitamin B1(Tiamin)

Pripada skupini vitamina topljivih u vodi kao i svi vitamini B skupine.Vitamin B1 organska je molekula sa koenzimskim djelovanjem.

Nalazi se  u raznim  namirnicama, neljuštenim žitaricama, kvascu, mlijeku, mesu, 

voću, povrću i orašastim plodovima.

Dnevne potrebe odrasle osobe iznose 1,4mg  B1 vitamina.Bolju iskoristivost tiamina postižemo balansiranom prehranom,obzirom da u mesu i mljijeku nalazimo enzim koji poboljšava njegovu apsorpciju dok se pak u nekim ribama nalazi enzim koji ga razgrađuje što je posebno uočljivo u kulturama koje konzumiraju veće količine ribe napose slatkovodne.Alkohol usporava apsorpciju vitamina B1,razgrađuje se i duljim kuhanjem a povećane su potrebe i uz konzumaciju slatke hrane,prisutnost celuloze u crijevima povećava njegovu sintezu.Veća količina od organizmu potrebne izlučuje se urinom.

 Veću potrebu za vitaminom B1 imaju alkoholičari, želučani i jetreni bolesnici, pri dugotrajnijim infekcijama i stresu.

 Nedostak vitamina B1 izaziva: bolest beri – beri, smetnje u rastu, neurološke poremećaje, umor, pad tjelesne težine, usporenje refleksa, mentalne i psihičke smetnje,slabljenje mišića,srčane smetnje.

Vitamin B2(Riboflavin)

U organizmu sudjeluje u osnovnim reakcijama metabolizma, pa ga nalazimo u svakoj stanici.Vitamin B2 nalazimo u jetri, bubregu, ribama, jajima, mlijeku, siru, zelenom povrću.  Dnevne potrebe za vitaminom B2 uglavnom ovise o unosu energetski bogatih namirnica.Dnevne potrebe  odraslog čovjeka iznose 1,6 mg. Ariboflavinoza,kronični nedostatak vitamina B2 pojavljuje se u ljudi s nepravilnom prehranom a očituje se atrofijom sluznica,peckanjem i crvenilom istih,izbrazdanošću jezika,usporenjem rasta i razvoja te padom fertiliteta.Povećanu potrebu za ovim vitaminom imaju trudnice i dojilje.

Niacin

Nikotinska kiselina (B3). U vodi topiv vitamin. Nalazimo ga u,meso,iznutricama, jaju, mlijeku, ribi, krumpiru, zelenom i povrću. Brzo se resorbira iz crijevnoga trakta a i dio crijevnih bakterija je u mogućnosti sintetizirati niacin.

Dnevne potrebe iznose oko 18 mg. U organizmu niacin može nastati i iz aminokiseline  triptofana unesenog hranom. Za pretvorbu triptofana u niacin potrebni su vitamini B1, B2 i B6.

Manjak  niacina uzrokuje pelagru t promjene  u probavnom traktu ,stomatitis, enteritis i proljev. 

Dnevna potreba  je maksimalno 35 mg. 

Vitamin B6

Vitamin B6 kao i ostali vitamini B skupine topiv je u vodi te objedinjuje nekoliko spojeva( piridoksol, piridoksal i piridoksamin). Svi oblici nalaze se u većini namirnica biljnog i životinjskog porijekla a u manjim količinam sintetiziraju ga i bakterije u crijevima.Nakon apsorpcije iz hrane u jetri prelazi u aktivne metabolite a viškovi se razgrađuju i izlučuju urinom.

Piridoksal  katalizira metabolizam aminokiselina te  sudjeluje u metabolizmu triptofana ,bitan je za  sintezu proteina.

Dnevne potrebe odraslog čovjeka iznose 2,0 mg. Znaci nedostatka B6 vitamina su  su kožne lezije, anemije, promjene u središnjem živčanom sustavu. 

Uzimanje većih količina vitamina B6 je relativno sigurno premda su zabilježeni slučajevi neurotoksičnosti pri dozama oko 200mg.

 Biotin

Znan još i kao vitamin H topljiv je  u vodi  . Nalazi se u mesu napose peradi,voću i povrću.Brzo se iskorištava iz probavnog trakta a dio i sintetiziraju bakterije crijevne flore.

Sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelančevina.

Nedostatak izaziva promjene na koži i kosi.Jedna od bjelančevina iz sirovih jaja inaktivira biotin te takve osobe mogu imati njegov nedostatak.Biotin sudjeluje u sintezi triptofana i niacina.

Dnevne potrebe iznose 150 µg, do maksimalnih  300 µg.

Pantotenska kiselina (vitamin B5)

U Namirnicama je nalazimo kao slobodnou i u vezanu. Nalazi se gotovo u svim namirnicama.

Pantotenska kiselina brzo se i potpuno apsorbira iz probavnog trakta.
Ulazi u sastav koenzima koji su nužni za iskorištavanje ugljikohidrata i masti.

Preporučeni dnevni unos za je 6 mg. S obzirom na široku dostupnost u namirnicama njen nedostatak je vrlo rijedak.a uzrokovan je najčešće zbog problema sa apsorpcijom.Znaci manjka su neurovegetativne smetnje, kardiovaskularni poremećaji, probavni poremećaji, osjetljivost na infekcije.

Folna kiselina

Folna kiselina (vitamin B9)  derivat je pteridina. U namirnicama folne kiseline ima u  najviše  u jetri, bubrezima, zelenom povrću, kvascu i orasima.Iskorištavanje i apsorpcija najviše se zbiva na sluznici dvanaesnika.

Metaboliti folne kiseline bitni su za sintezu DNK ,eritropoezu(stvaranje eritrocita,leukocita i trombocita).

Dnevne potrebe za folnom kiselinom su 150 – 200 µg. Hranom se dnevno unese oko 500 – 700 µg folata, ali se resorbira oko 50 – 200 µg.

Nedostatk folne kiseline očituje se kao megaloblastična anemija, nedostatak može nastati zbog siromašne prehrane.

Cijanokobalamin

Vitamin B12 u vodi je topljiv vitamin. B12 je jedini  prirodni spoj koji sadržava kobalt.Vitamin B12 nalazi se u ribama, plodovima  mora, žumanjaku, mlijeku i sirevima.

Hranom unesen vitamin B12 oslobađa se u želucu i dvanaesniku te se resorbira i u organzmu pregrađuje u dva spoja nužna za sintezu aminokiselina. Nužan je za normalan rast i prehranu svih stanica. Višak vitamina pohranjuje se u jetri.

Preporučene dnevne doze za  odraslu osobu iznose 1 µg. Nedostatak vitamina B12 je rijedak i češći je u vegetarijanaca.

Nedostatak se manifestira  hematološkim, probavnim i neurološkim poremećajima.

Vitamin C

Vitamin C (askorbinska kiselina),pripada skupini vitamina topivih u vodi,potreban je za normalne funkcije organizma,rast I razvoj .Vitamin C s obzirom na svoju topivost u vodi održava svoj nivo u urganizmu izlučujući se urinom.

Uloga u organizmu :

-omogućuje stvaranje ožiljaka na oštećenjima u tkivima,sudjeluje u izgradnji kolagena-bjelančevine koja se nalazi npr u: koži,tetivama ili pak krvnim žilama

-sudjeluje u stvaranju I obnovi hrskavičnih tkiva

-svojim antioksidativnim djelovanjem veže na sebe slobodne radikale koji nastaju u procesu stvaranja energije iz hrane ili pak pri pušenju.Obzirom da današnje spoznaje jasno naglašavaju doprinos slobodnih radikala u štetnim procesima kao što su na primjer:srčanožilne bolesti,starenje,artritis ili pak razvoju tumora ,jasna je potreba za dovoljnom razinom C vitamina u organizmu.

S obzirom da ljudski organizam ne može stvarati ili spremati C vitamin vidljiva je potreba za redovitim unosom,

što je dovoljno činiti konzumirajući mješovitu hranu.

Možda će bti interesantno da iskomentiramo jednu od općepoznatih tvrdnji da uzimanje velikih količina C vitamina može spriječiti nastanak prehlade ili ju pak izliječiti,studije su pokazale da se djelovanje može povezati samo sa lakšim podnošenjem ili diskretnim ublažavanjem simptoma.

Izvori C vitamina

Gotovo svo voće I povrće sadrži određenu količinu C vitamina a osobito citrusi ili bobičasto voće,a danas se ponekad I iz marketinških razloga umeće u razne napitke.Kuhanje ili dugo čuvanje namirnica doprinosi razgradnji vitamina C,tako da su najizdašniji izvor sirove namirnice.

Nedostatak C vitamina

Može se manifestirati :anemijom,produljenim krvarenjem ozljeda,češćim infekcijama,gingivitisom,suhom I lomljivom kožom,povlačenjem zubnog mesa,boli u zglobovima….

Preporučene dnevne doze

Količine bi trebalo prilagođavati svakoj osobi individualno uzimajući u obzir spol,dob,aktivnosti isl,dok bi okvirne doze bile : 0-6 mj 40mg

7- 12 mj 50mg

djeca od 1 – 13g polako od 15 mg pa do 45mg

mlade djevojke do 20g 60mg

muški adolescenti do 75mg

trudnice 85mg,dojilje 120mg

Pušači bi preporučene dnevne doze trebali uvećati za 35mg.

Negativne posljedice uzimanja prevelikih količina C izamina

Rijetko se uočavaju,obzirom da se više razine od potrebnih izlučuju,poznati su slučajevi uzimanja I 2g dnevno bez bitnijih teškoća.

Ipak treba znati da su zabilježene probavne teškoće,trbuhobolja ili proljevi.

Reference I poveznice

Sarubin Fragaakis A, Thomson C.The Health Professional's Guide to Popular Dietary Supplements

Institute of Medicine. Food and Nutrition Board.Dietary Reference Intakes for Vitamin C, Vitamin E, Selenium, and Carotenoids.

Douglas RM, Hemila H, Chalker E, Treacy B. Vitamin C for preventing and treating the common cold.Cochrane Database Syst Rev

Vitamini,minerali i ostali mikronutrijenti

U ljudskom organizmu vitamini,minerali te elementi u tragovima vrlo su važni za odvijanje životno važnih procesa.Sudjeluju u sintezi važnih bjelančevina (kolagen i vitamin C),izgradnji kostiju (vitamin D ,te minerali kalciji i fosfor),gradivni su elementi kose,noktiju(Selen,Cink...) itd.
Ovdje zapravo nemam namjeru analizirati svaki element ponaosob,već dati osvrt na primjere iz današnje prakse ili navika korisnika.
Kao što znamo jedan dio vitamina sintetizira se u našem organizmu(vit D) dok mi unosimo gradivo za isti hranom,neke stvaraju bakterije u crijevima,jedan dio dobivamo iz namirnica(najveći dio),minerale pak u potpunosti unosimo prehranom.
E sad dolazimo do najbitnijeg pitanja,treba li svatko koristiti nadomjestke u svojoj prehrani i da li je to nužno činiti redovito.

Obzirom da se i danas nastavlja vrlo živa aktivnost u provođenju kliničkih istraživanja djelovanja pojedinih elemenata došlo se do spoznaja da su neki čak i štetni u prevelikim količinama(vitamin A,željezo,bakar)premda su nužni u optimalnim dozama.Neki se vitamini ili minerali u suvišku nagomilavaju u organizmu čineći čak i štetu dok drugi bivaju izlučeni (npr:vitamin C ) održavajući optimalnu koncentraciju u organizmu.Kolike su potrebe za pojedinom tvari ovise o više trenutaka u životu čovjeka:dobi,spolu,aktivnosti,zdravstvenom stanju,trudnoći,pregrambenim navikama.
Dakle redovito uzimanje više pripravaka ili komplesa vitaminsko mineralnog sadržaja nije niti nužan niti preporučljiv za svaku osobu i u svakom trenutku.
Potrebu za uzimanjem dodataka u ishrani razmotrit ćemo ako:
se hranimo jednolično ili nismo u mogućnosti jesti raznovrsno(voće,povrće,jaja,meso,mlijeko),ako zbog određenih zdravstvenih razloga ili pak uvjerenja provodimo određene dijetetske mjere,ako smo vegetarijanci,u slučaju dugotrajnih proljeva,izloženosti visokim temperaturama,u slučaju onkoloških ili drugih kroničnih bolesti.
Dodatke prehrani nije nužno uzimati zdravoj osobi koja jede mješovitu hranu i ne poboljeva često.
Optimalan pripravak individualiziran pacijentu i prilagođen potrebama uvijek se može saznati iz
savjeta liječnika ili ljekarnika,dok reklamne informacije pogotovo u medijima treba shvatiti samo kao potsjetnik i poticaj za traženje stručnog savjeta.


Zoran Adžić dr.med

Sam svoj doktor

Čitam,slušam i razmišljam o novim trendovima u liječenju a osobito samoliječenju.Reklame pršte sa svih strana,lijekovi se mogu
kupiti i preko interneta,nude se pomoćni ljekoviti pripravci koji liječe sve,i na kraju najzanimljivija poruka ...."za sve nuspojave upitajte svoga liječnika ili ljekarnika..".Možda bi najprije laike trebalo upozoriti da ne postoji lijek,pa zapravo niti jedna tvar na svijetu koja jednako učinkovito pomaže svim ljudima a da pritom nema nikakvih štetnih posljedica.
Liječnici i ljekarnici višegodišnjim školovanjem ali i trajnim učenjem te pristupom stručnim izvorima mogu pružiti pravovaljanu informaciju o primjeni i načinu korištenja lijekova..No niti oni nisu u mogućnosti ponuditi stopostotnu valjanost informacija,jer se spoznaje mjenjaju ili je pak jako puno tvari u ponudi.

Zato bi svaki budući korisnik ili kupac lijekova i pomoćnih ljekovitih sretstava trebao razmisliti želi li uzimati nešto što je nabavljeno iz nepoznatog izvora,bez kontrole kvalitete ili primjerenog čuvanja,bez pravovaljanog savjeta kojim se i primjena individualizira te umanjuju potencijalni rizici.

Svjedoci smo eksplozije prevara i sličnih pojava u prometu svih roba pa tako i lijekova,što se može umanjiti samo koristeći legalne i legitimne kanale nabave ili preporuku od strane stručnih osoba.

Možda nije naodmet napomenuti da lijekovi koji se nabavljaju bez recepta svakako nisu beznačajne supstancije,jedino ih koncentracija aktivne tvari,manjak kliničkih spoznaja ili sl razlikuju od "receptnih"lijekova.Većina lijekova u službenoj,"zapadnjačkoj"medicini proistekla je iz prirodnih izvora(biljaka,minerala pa i životinja) ali se danas zbog boljih tehničkih mogućnosti ali i kvalitete konačnog proizvoda proizvode sintetskim putem što ne znači da se iste supstance i dalje ne nalaze u prirodi i oko nas,zato su oprez u primjeni i stručan savjet  nužni jer samo tako možemo izvući maksimum dobrobiti a umanjiti štetu koju dobivamo iz lijekova i "lijekova".

I možda još samo kratak osvrt na jednu,premda baš ne i najsvjetliju činjenicu,novine i portali diljem svijeta ispunjeni su člancima o korumpiranosti farmaceutske struke i medicinskih profesionalaca,no ne zaboravite u zdravstvu radi ogroman broj ljudi i većini je cilj(premda i oni rade za svoje plaće) dobrobit pacijenata i pošten rad,a i zakonska regulativa je izuzetno čvrsto definirana a nadzor rigorozan pa su ovakve situacije ipak izuzetak a ne pravilo.

Eto,mojih 5kn ;)
Hvala vlasniku stranice na prostoru ustupljenom za objavu ovog promišljanja ;)

Zoran Adžić dr.med

Magneziji-važnost za organizam

24. kolovoza 2015g od 16.00  do 20.00 sati u našoj ljekarni mjerenje mineralnog statusa i popust od 20% na proizvode Natural Wealth
http://ljekarnaviskovo.esy.es/

Magneziji je važan regulator funkcije "hormona stresa ,sudjeluje u njihovom otpuštanju(adrenalin) te regulira njihov utjecaj na organizam,djelovanje istih na krvožilni sustav.Izloženost trajnom stresu troši njegove zalihe te se gubi blagotvorni učinak ovoga minerala a opći vitalitet organizma opada,osobe postaju bezvoljne,napete,javljaju se problemi sa snom ili se pak mogu javiti grčevi u mišićima.

Srce i krvne žile

Niske razine magnezija doprinose ubrzanju kroničnih degenerativnih bolesti krvožilja manifestiranih sa nakupljanjem plakova na stijenkama istih.

Blagotvoran u regulaciji stolice

Od zatvora pati velik broj ljudi,svaki peti muškarac i svaka druga žena. Magnezij ublažava zatvor djelujući kao blagi laksativ: omogućuje pravilno opuštanje stijenke crijeva i olakšava uredne kretnje mišića u crijevnoj stijenci,zadržava vodu u stolici što doprinosi mekšem sadržaju koji se lakše otstranjuje iz crijeva tj. kretnje crijeva, zadržava vodu u debelom crijevu, što omekšava stolicu. Magneziji ne izaziva navikavanje a u preporučenim dnevnim dozama od 6mg po kilogramu ili 300-350mg za odraslu osobu mogu ga uzimati i trudnice.

Najizdašniji prirodni izvori magnezija su zeleno povrće,orašasti plodovi te grahorice(soja,heljda) ali i žitarice (ječam),kako se magneziji svakodnevno troši u tjelesnim procesima a dodatno se gubi i znojenjem ili pak uz neke lijekove kao što su diuretici,te bolesna stanja praćena povraćanjem ili proljevom i sl.

Jedna od najznačajnijih studija,preglednih koja je u analizu uključila period sve od 1937g te potvrdila značaj magnezija u metabolizmu čovjeka je objavljena na www.nutritional-magnesium.org. 

Znaci manjka magnezija:

razdražljivost,nesanica,glavobolja,promijene u ritmu rada srca,grčevi i bol u mišićima.